2022.05.12 article Amenoumamenoum.org Izrada plana sadnje. biology uzgoj, voće, povrće, drveće, hrana, biljke, plan sadnje /authors/Amenoum.html#credits 1 hr Plan sadnje Sažetak Dodatak za Uzgoj hrane. Aplikacija za izradu optimalnog plana sadnje. Detalji o kulturama. Plan sadnje Budući da kulture imaju dobre i loše susjede te različite zahtjeve za prostorom, dobro je napraviti plan sadnje, odnosno optimalan raspored. Za to može poslužiti ova aplikacija. Pri tome se podrazumijeva sadnja u redove (jedna kultura u jednom redu). Jednostavno odaberite kulture za sadnju, a pritiskom na Izradi plan aplikacija će izbaciti redoslijed sadnje zajedno s oslalim podacima bitnim za sadnju.
Odaberi kulture za sadnju:
Odabrane kulture:
Celer listaš = celer stabljikaš
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 60 cm
Dobri susjedi:rajčica, grah, poriluk, kupus, cvjetača, brokula, kelj, krastavac, koraba, rikola, prokulica, kamilica
Loši susjedi:krumpir, salata, kukuruz
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-6 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:9-11 mjesec
Klijavost:95% - 100 %
Sije se plitko u zemlju (najdublje do 0.5 cm). Vrijeme sijanja je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu je dovoljno staviti jednu do tri sjemenke, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje 2-3 sjemenke može biti izazov. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40 cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 80 cm visine. Podnosi nešto gušći sklop, ali ako je pregusto sijana, stabljike će se slabije razvijati. Nije preporučljivo sijati u plitke rovove, ali ako to radite razmak između sjemenki može biti od 30-40 cm. Može se sijati i gušće, ali će biljke davati manje tanjih stabljika. Grah
Dubina sadnje:do 3 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 40 cm
Dobri susjedi:kukuruz, tikva, čubar, rajčica, jagoda, krastavac, kupus, koraba, cikla, celer, blitva, brokula, prokulica, kelj, cvjetača, rotkva, rotkvica, salata, krumpir, patlidžan, lubenica, dinja, matovilac, radič, špinat, šparoga, rikola
Loši susjedi:poriluk, luk, vlasac, paprika, komorač, grah, grašak
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-8 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Grah je visokokalorična namirnica, sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline pa je i dobra zamjena za meso. Razlikujemo niski i visoki grah, visoki može narasti i preko 2 m pa je dobro napraviti konstrukciju za penjanje (to može biti kukuruz, posađen prije na istu gredicu). Grah se, kao i grašak, ostavi da se potpuno osuši na biljci i tek tada kupi za sjeme. Ako imamo velike količine, možemo ga čistiti tako da ga stavimo u velike plahte, izgazimo da se odvoji ljuska i protresamo na blagom vjetru. Prema narodnoj predaji, odnosno stoljetnom promatranju vremenskih prilika, zadnji rok kada se može pojaviti mraz su tzv. smrznuti (ledeni) sveci, 12.,13. i 14 svibnja, ali mogućnost mraza postoji čak i do 19.svibnja. Zato se grah sije tako kasno, da bi u to vrijeme tek možda počeo nicati i tako ne bi propao od hladnoće. Naravno, to ne znači da će uvijek u to doba jako zahladiti i da ne možete ranije posijati nešto i tako imati raniji urod, ali i s ranijom sjetvom riskirate da biljke propadnu uslijed mraza ili hladnih vjetrova. Osim navedenog, grah se ne preporučuje sijati prije jer ako je zemlja prehladna i prevlažna, sjeme može u takvim uvjetima istrunuti. U toploj zemlji grah će prije niknuti i biti otporniji na kasnije eventualne pojave bolesti. Da bi mahunarke prije niknule, mogu se namočiti u vodi noć prije. Grah ne morate namakati ukoliko je zemlja dovoljno vlažna. Ako je sušno proljeće i ako ne namočite grah noć prije, nicanje se može odužiti. Namočeni grah preko noći nabubri i prije klije od suhog, a ponekad se desi da već drugi dan tako namočeno zrnje počne klijati. Nakon sjetve gredice graha ne treba zalijevati. Niski grah ne treba svoje gredice i možemo ga saditi uz biljke koje se polako razvijaju. Tako se najčešće sije među kupus, kelj, prokulicu ili cvjetaču. Među krumpir se sadi u vrijeme kada se krumpir zadnji put zagrne.
Nametnik na kojeg je dobro obratiti pozornost je grahov žižak. Više napada niski grah, a odlaže jajašca u poluzrele mahune već u vrtu, pa da vas ne bi iznenadili žišci u grahu nekoliko mjeseci nakon berbe, najbolje je suhi grah staviti na par dana u zamrzivač (pri temperaturi od -18° C ugibaju sve ličinke žiška), zatim posušiti na suncu i spremiti na suho mjesto. Tako tretirani grah zadržava klijavost i može se saditi bez problema.
Tri sestre

Tradicionalna kombinacija tri sestre - kukuruza, graha i tikvi, dovela je do nastanka niza sorti posebno dobro prilagođenih penjanju po stabljikama kukuruza i zovemo ih kuruzari. U sredinu posijati kukuruz, oko njega grah i oko svega tikve (mogu biti i redovi - jedan pored drugog). Kukuruz je potporanj visokom grahu, grah gnoji tlo dušikom, a tikve zasjenjuju tlo velikim lišćem, štite ga od isušivanja i ne dozvoljavaju rast korovu. Ako i nemamo prostor za tikve, može se posijati kombinacija visokog graha i kukuruza, gdje je kukuruz odličan za potpornje visokom grahu za penjanje. Jedino imati na umu da je kukuruz potrebno posijati nekih 2 tjedna do mjesec dana prije, kako bi bio dobar potporanj visokom grahu.
Grah Mahunar niski žuti = Phaseolus vulgaris
Dubina sadnje:do 3 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 40 cm
Dobri susjedi:kelj, kupus, prokulica, cvjetača, kukuruz, tikva, čubar, rajčica, jagoda, krastavac, koraba, cikla, celer, blitva, brokula, rotkva, rotkvica, salata, krumpir, patlidžan, lubenica, dinja, matovilac, radič, špinat, šparoga, rikola
Loši susjedi:poriluk, luk, vlasac, paprika, komorač, grah, grašak
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-8 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Rana, stara sorta. Sadi se kad prođe opasnost od mraza, obično sredinom svibnja, na dubinu do 3 cm (1-2 sjemenke), razmak oko 30 cm (ili 40 cm ako će se kasnije zagrtati). Žute mahune zriju već nakon 50 dana. Stabljika je visoka 50-60 cm, snažne i izuzetno rodne. Mesnate, bez vlakana. Pogodne su za svježu potrošnju ali i zamrzavanje. Grah Zmajev jezik
Dubina sadnje:do 3 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 40 cm
Dobri susjedi:kukuruz, tikva, čubar, rajčica, jagoda, krastavac, kupus, koraba, cikla, celer, blitva, brokula, prokulica, kelj, cvjetača, rotkva, rotkvica, salata, krumpir, patlidžan, lubenica, dinja, matovilac, radič, špinat, šparoga, rikola
Loši susjedi:poriluk, luk, vlasac, paprika, komorač, grah, grašak
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-8 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Niska, rana sorta. Sadi se kad prođe opasnost od mraza, obično sredinom svibnja, na dubinu do 3 cm (1-2 sjemenke), razmak oko 30 cm (ili 40 cm ako će se kasnije zagrtati). Voli svjetlo ali može dobro rasti i u sjeni. Zmajevi jezici mogu se jesti u različitim fazama zrelosti. Mladi grah može se jesti s mahunama, toplinski obrađen ili sirov (grah je inače toksičan, ali neke vrste se mogu jesti sirove). Najbolje ga je brati u ranim jutarnjim satima. Grašak
Dubina sadnje:do 3 cm
Razmak između biljaka:oko 20 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:mrkva, rotkva, rotkvica, salata, celer, špinat, tikva, kukuruz, kopar, blitva, brokula, rikola, prokulica, cvjetača, endivija, patlidžan, kupus, koraba, krastavac, lubenica, dinja, kelj, repa, komorač, šparoga
Loši susjedi:paprika, poriluk, luk, vlasac, krumpir, rajčica, grah
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-4 mjesec, 7-8 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-7 mjesec, 10 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Botanički, grašak spada u voće, ali ga se u kulinarstvu tretira kao povrće. Treba sunčano mjesto i ne uspijeva u hladu. Klija 8-10 dana (ako su povoljni vremenski uvjeti) i brzo raste. Ne može samostalno održavati svoju stabljiku uspravno pa ga moramo nekako poduprijeti (osim ako se radi o niskoj sorti). Možemo koristiti štapove, granje, mreže ili staviti špagu između dva štapa iznad reda pa kako grašak raste tako dodavati nove špage na većoj visini. Sije se vrlo rano i ima kratko vrijeme vegetacije (može se saditi i više puta u godini) pa mu korov može nanijeti vrlo malo štete, zato ne treba pretjerivati u čišćenju (stabljika graška je jako osjetljiva, najviše na mjestu gdje izlazi iz zemlje). U principu, treba računati da se pobere u jednoj berbi. Procijeniti kada je većina mahuna popunjena, a da nije došlo do prevelikog dozrijevanja donjih mahuna (koje su se prve formirale).
Kad su mahune pune, sjajno zelene, tad su zrna mlada i sočna, mirisna kad se skuhaju. Ako već za par dana propustite pobrati mahune graška, one već počinju biti svjetlije, hrapave, a plodovi više nisu onako slatki i duže se kuhaju.
Dio biljaka ostavimo da dođe do potpune zrelosti i poberemo za sjeme. Treba jedino paziti da ne dođemo prekasno u berbu jer kada sazrije, grašak sam otvara mahune i odmah se sam posije. Grašak okruglog, glatkog zrna (P.s. var. vulgare) najčešće je rani i niski. Optorniji je na hladnoću i dozrijeva malo ujednačenije. Onaj naboranog zrna (P.s. var. medulare) treba malo više temperature na početku vegetacije ali berba duže traje. Kasni kultivari su uglavnom srednje visoki i visoki te se obično podupiru granjem kako bi se viticama hvatali za grančice. Za razliku od prva dva obična zelena graška, grašak šećerac ima tamnosmeđa kvrgava zrna i ne stvara tvrdi sloj unutar mahune. Zbog toga se cijele mahune kuhaju ili jedu sirove. Grašak niski patuljasti
Dubina sadnje:do 3 cm
Razmak između biljaka:oko 20 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:mrkva, rotkva, rotkvica, salata, celer, špinat, tikva, kukuruz, kopar, blitva, brokula, rikola, prokulica, cvjetača, endivija, patlidžan, kupus, koraba, krastavac, lubenica, dinja, kelj, repa, komorač, šparoga
Loši susjedi:paprika, poriluk, luk, vlasac, krumpir, rajčica, grah
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-4 mjesec, 7-8 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-7 mjesec, 10 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Ne treba potporanj, raste u visinu do 40 cm. Kad biljke budu visoke oko 20 cm lagano ih nagrnite kako biste usjev učvrstili. Sije se od veljače do svibnja i od listopada do studenog, na dubinu do 3 cm, razmak oko 20 cm. Bolje uspijeva na jesen. Za kontinuiranu berbu, sije se u razmaku od 15 dana. Da bi bakterije iz korijena bogatile tlo dušikom, ostaviti podzemni dio u zemlji nakon berbe. Brati ga valja čim se mahune ispune zrnom i odmah trošiti. Manja količina može u mahunama ostati u hladnjaku za sutra. Veću količinu graška odmah očistite, kratko blanširajte i zamrznite. Sijati na istu površinu tek nakon 4 godine. Kamilica = Matricaria Chamomilla
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 20 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:kupus, krumpir, celer, poriluk
Loši susjedi:
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4- mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:
Klijavost:60% - 70%
Sije se vrlo plitko (do 0.5 cm) ili na površinu pa prekrije vrlo tankim slojem zemlje, od početka ožujka do početka svibnja. Sadi se mali prstohvat sjemenki, na razmak 10-20 cm. Invazivna je vrsta - jednom posijanu, teško ju je iskorjeniti. Kelj
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 40 cm
Razmak između redova:oko 40 cm
Dobri susjedi:celer, salata, poriluk, grah, krumpir, blitva, bob, cikla, rotkvica, grah, kamilica, kim, korijandar
Loši susjedi:rajčica, luk
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:2-6 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-12 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Dvogodišnja biljka. Kelj Sibirski
Dubina sadnje:do 2 cm
Razmak između biljaka:oko 40 cm
Razmak između redova:oko 40 cm
Dobri susjedi:celer, salata, poriluk, grah, krumpir, blitva, bob, cikla, rotkvica, grah, kamilica, kim, korijandar
Loši susjedi:rajčica, luk
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:2-6 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-12 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Dvogodišnja biljka. Može preživjeti i najžešće zime. Prvi mraz poboljšava okus i može se brati cijele zime. Sadi se na dubinu do 2 cm, na istu površinu nakon 3-4 godine. Krastavac
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 25 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:kopar, bob, luk, poriluk, vlasac, grah, grašak, matovilac, peršin, koraba, cikla, komorač, kukuruz, salata, korijandar, kim, šparoga, celer
Loši susjedi:rotkva, rotkvica, rajčica
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Sadi se kad prođe opasnost od mraza, poželjno na lokaciju koja nije vjetrovita, na 20-30 cm razmaka, u dubinu do 0.5 cm (2-3 sjemenke). Prijedlog sjetve: sjemenka pored sjemenke uzduž sredine gredice, na rubove gredice zasijati salatu. Odličan susjed krastavcima je kopar. Voli dosta topline, vlage i bogato pognojeno tlo. Ima vrlo osjetljivo površinsko korijenje i presađuje se samo s grudom tla, a najčešće se sije direktno na gredice. Prostor između biljaka dobro je malčirati nekim tvrđim slojem kako bi što manje trebalo plijeviti i dirati površinsko korijenje, a i kako bi se površinski sloj tla očuvao vlažnim. Razlikujemo dva tipa kultivara - salatne krastavce i sitne, namijenjene kiseljenju koji se još zovu kornišoni. Krastavci se za jelo beru kada nisu potpuno zreli i zato ne možemo uzimati sjeme iz ploda koji planiramo jesti. Zreli krastavac požuti i smežura se, središte omekša i postane sluzavo, a sjemenke očvrsnu. Najbolje ih je ostavljati da dozore na biljci, ali ako se i uberu prerano mogu se ostaviti nekoliko dana na suncu prije nego ih očistimo. Sjeme vadimo zajedno sa sluzi i pustimo da profermentira.
Mokro čišćenje

Sočni dio ploda sa sjemenom se izvadi, stavi u posudu i ostavi tjedan dana da fermentira. Može se pokriti tanjurićem ali ne čvrstim poklopcem, da ostane dovoljno zraka. Nakon toga se sjeme prebaci na cjediljku i ispire pod mlazom vode, te potom osuši.
Kada na vriježi ostavimo jedan ili više plodova da dozriju do kraja, ta vriježa više ne rodi pa obično beremo krastavce sve do kraja sezone i onda s najbujnijih i najrodnijih biljaka ostavljamo dio plodova da dozori. Krastavac Delikates
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 25 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:kopar, bob, luk, poriluk, vlasac, grah, grašak, matovilac, peršin, koraba, cikla, komorač, kukuruz, salata, korijandar, kim, šparoga, celer
Loši susjedi:rotkva, rotkvica, rajčica
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Sadi se kad prođe opasnost od mraza, poželjno na lokaciju koja nije vjetrovita, na 20-30 cm razmaka, u dubinu do 0.5 cm (2-3 sjemenke). Voli toplo vrijeme i puno vlage. Krumpir
Dubina sadnje:do 10 cm
Razmak između biljaka:oko 40 cm
Razmak između redova:oko 60 cm
Dobri susjedi:bob, kamilica, dragoljub, grah, koraba, kelj, pastrnjak, špinat, hren, kadifa, luk, prokulica, kim, kukuruz, kupus, mažuran, rikola
Loši susjedi:grašak, bundeva, rajčica, cikla, celer, suncokret, patlidžan, krastavac
Dobra pretkultura:lucerna, djetelina, grašak, lupina
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-4 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-9 mjesec
Klijavost:≈100%
Prvi sjemenski krumpir (gomolj iz kojeg je niknula klica) možemo kupiti u sjemenari. Dobro podnosi kiselije tlo. Prilikom vađenja krumpira, kada otvorimo rovicu, vidimo da li se radi o biljci sa bogatim ili slabim urodom i da li je možda neka bolest napala gomolj. Ako su gomolji zdravi i prinos dobar, iz te rovice odaberemo krumpire čija je veličina primjerena za sadnju (sitniji, od veličine šljive do veličine jajeta) i stavimo u posebnu kantu. Tako skupljen krumpir spremit ćemo za sadnju iduće sezone. Kako bi najduže trajao skladišten, važno je da se nadzemna stabljika osuši i uvene te da plod stvori tvrđu koricu prije skladištenja. Svaka se sorta vadi u različito vrijeme: rane se vade već krajem travnja, kasnije koncem ljeta dok se one najkasnije mogu vaditi u rujnu ili listopadu.
Zlatice koje napadaju biljku dovoljno je kupiti 2-3 puta tjedno. No ako one i do kraja pojedu nadzemni dio tokom sezone, ne znači da nema gomolja, samo neće biti veliki. No zlatice se mogu izbjeći ako se krumpir ne sadi u rupe nego se prilikom sadnje stavlja na golo tlo pa prekriva malčom (zlatice se inače skrivaju u zemlji). Kod takve sadnje, najbolje je krumpir prekriti već odstajalim malčom (kojeg već imamo na tlu od jeseni) a kad stabljika izraste nekih 10-15 cm dodati još svježeg malča tako da viri oko 3 cm stabljike. To se ponovi još par puta - svaki put kad stabljika izraste 10 - 15 cm. Tjedan dana nakon što procvate, mladi krumpiri se mogu vaditi. Ne treba čupati cijelu biljku, samo razgrnuti malč i pokupiti gomolje. Manje možemo ostaviti i ponovno zagrnuti slamom da dalje rastu, a tjedan dana nakon što se posuši cima, povade se i oni. Poželjno je da se krumpir ne bere za vrijeme vrućina kada je tlo vruće jer mu se time znatno skraćuje trajnost. Oštećene je nabolje potrošiti odmah jer brzo počnu propadati.
Zahtjevna je biljka ukoliko se prije nje sadi patlidžan, rajčica ili duhan te tada ne donosi obilan plod. Najbolji predusjevi za krumpir su lucerna, crvena djetelina, djetelinsko-travne smjese, grašak i lupina, dok su žitarice nešto nepovoljniji predusjevi. Dobar je predusjev za ostale usjeve jer korijenom i gomoljima dobro rahli tlo i ostavlja ga bez korova. Preko zime se može ostaviti u vlažnom podrumu, trapljenje mu ne odgovara. Bitno je da nije izložen svjetlošću jer se u gomoljima počne razvijati solanin, štetan po zdravlje. Da bi sprječili prerano klijanje dobro ga je držati vani (u šupi, garaži, ... na vanjskoj temperaturi) do pojave prvih mrazova, prije nego se skladišti u podrum (u jesen je u podrumu toplije nego vani). Ako počne klijati tokom zime, redovitom kontrolom možemo otkidati klice pa ga tako koristiti sve do proljeća. Plamenjača, najčešća bolest krumpira, prenosi se zaraženim gomoljima, pa ih je dobro što prije izdvojiti. Mogu se prepoznati po tome što trunu i stravično smrde. Krumpiri na dobro (ali ne previše) pognojenim i malčiranim gredicama bit će otporniji na plamenjaču. Kukuruz slatki
Dubina sadnje:do 3 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 60 cm
Dobri susjedi:grah, tikva, tikvica, dinja, lubenica, bob, grašak, pastrnjak, rotkvica, suncokret, kadifa, rajčica, kopar, salata, krastavac, krumpir, blitva, paprika
Loši susjedi:celer, cikla
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-7 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-8 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Kukuruz je jednogodišnja biljka. Uzgaja se zbog mladih klipova koji se mogu jesti sirovi, pečeni ili kuhani. Visoko-energetska hrana. Kupus stara sorta
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 50 cm
Razmak između redova:oko 50 cm
Dobri susjedi:celer, salata, poriluk, vlasac, grah, grašak, kopar, krumpir, korijandar, kim, blitva, endivija, patlidžan, cikla, rotkvica, matovilac, bob, špinat, kamilica
Loši susjedi:rajčica, luk, rotkva, rikola, jagoda, gorušica
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-7 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:5-11 mjesec
Klijavost:70% - 100%
Dvogodišnja biljka. Sije se na dubinu do 0.5 cm (2-3 sjemenke), razmak 50-60 cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili manje glavice. Lubenica
Dubina sadnje:do 2 cm
Razmak između biljaka:oko 120 cm
Razmak između redova:oko 150 cm
Dobri susjedi:grah, bob, kukuruz, crni korijen, rotkvica, rajčica
Loši susjedi:bundeva, krastavac, krumpir, mrkva, repa, tikva, tikvica, rotkvica
Dobra pretkultura:paprika, rajčica, krumpir, leguminoze, trave
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:8-9 mjesec
Klijavost:80% - 100%
Optimalna temperatura za klijanje sjemena je oko 30° C. Ako temperatura padne ispod 10° C biljka počinje žutjeti i teško se oporavlja. Idealna tla su aluvijalna naplavna tla i glinasto pjeskovita tla. U vremenu rasta plodova izuzetno važna je vlaga. Tikve, pa i lubenica, dosta osiromašuju tlo, pa ih nije dobro saditi na isto mjesto prije nego se popravi, npr. sadnjom graška, suncokreta ili kukuruza. Sjemenke zadržavaju klijavost 6-8 godina. Luk
Dubina sadnje:do 1 cm
Razmak između biljaka:oko 15 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:mrkva, tikvica, krastavac, rajčica, pastrnjak, cikla, salata, krumpir, radič, peršin, koraba, rikola, kopar, jagoda
Loši susjedi:bob, prokulica, cvjetača, vlasac, poriluk, grah, grašak, kupus, kelj, brokula, rotkva, šparoga
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:2-3 mjesec, 10-11 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-7 mjesec
Klijavost:≥75%
Ciklus uzgoja traje tri godine. Prve godine iz sjemena dobijemo lučicu, druge od lučice veliku lukovicu a tek treće ponovno dolazimo do sjemena. Manje lučice luka su najbolji sjemenski materijal i iz njih će narasti veće glavice luka. Sadi se u proljeće (od ožujka do svibnja) ili u jesen - ovisno o klimi i tlu. Luk ne voli zadržavanje vode (može doći do truljenja). Voli puno hranjiva pa je dobro pognojiti. U pripremljenu gredicu dovoljno je samo lagano utisnuti lučice luka. Bitno je dobro okrenuti lučicu luka - dio koji će potjerati korijenje prema dolje, vrh gdje će potjerati list prema gore. Razmak između lučica 10 - 20 cm. Gredice s lukom dobro je prekriti mješavinom drvnog pepela i polurazgrađenog komposta, pa onda još slojem sijena. Luk i češnjak vole pepeo radi kalija i jer pepeo blago alkalizira tlo. Luk bez problema niče kroz taj sloj malča, a tako pokriveno tlo ostaje ispod rahlo i raste jako malo korova. Na rubove gredice može ići salata. Mrkva je odličan susjed luku - mirisom tjera lukovu muhu, luk tjera mrkvinu muhu. Tijekom srpnja počinje berba luka posađenog na jesen ili na proljeće. Luk posađen na jesen u kontinentalnom dijelu dozrijet će malo prije (početkom srpnja) a onaj proljetni malo kasnije (polovicom srpnja). Da bi znali kad je luk dovršio s vegetacijom i kad je spreman za berbu, treba pratiti promjene na nadzemnom dijelu - tzv. cimi luka. Tijekom rasta ona je uspravna, a kada luk prestane rasti i počinje dozrijevati - ona se počne polijegati (kod nekih sorti polijeganje izostaje - zreo je kad vrh cime počne žutiti i sušiti se). Ponekad dio luka procvate i ode u sjeme, pa tada dio luka ima karakteristične visoke stabljike s cvjetovima koje se ne poliježu. Razlog cvatnje je najčešće nepovoljan trenutak sadnje ili predebele lučice (sadni materijal). Luk prije spremanja osušiti na suhom prozračnom mjestu gdje ne dopiru direktne zrake sunca. Ne čuvati u prostorima gdje preko zime dolazi do smrzavanja. Luk bijeli = češnjak
Dubina sadnje:do 1 cm
Razmak između biljaka:oko 10 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:mrkva, tikvica, krastavac, rajčica, pastrnjak, cikla, salata, krumpir, radič, peršin, koraba, rikola, kopar, jagoda, malina, ružmarin
Loši susjedi:bob, prokulica, cvjetača, vlasac, poriluk, grah, grašak, kupus, kelj, brokula, rotkva, šparoga
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-4 mjesec, 10-11 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:5-8 mjesec
Klijavost:≥75%
Sadi se u jesen (ozimi luk), nakon što je vrt pokriven sijenom, ili u rano proljeće.
Proljetni ima manju glavicu i više sitnijih češnjeva, jesenski ima veću glavicu i manji broj krupnijih češnjeva.
Za sadnju se koriste neoštećeni krupniji češnjevi, odvojeni od glavice. Češanj se okrene petom (korijenom) nadolje, utisne malo u zemlju i nagrne zemljom. Ne podnosi monokulturu pa je preporučjivo izbjegavati sadnju tamo gdje su prethodno sađene biljke iz iste obitelji, barem nekoliko godina. Zbog karakterističnog mirisa mnoge štetočine ga izbjegavaju pa će poslužiti i kao zaštita bilja u blizini. Luk crveni
Dubina sadnje:do 1 cm
Razmak između biljaka:oko 15 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:mrkva, tikvica, krastavac, rajčica, pastrnjak, cikla, salata, krumpir, radič, peršin, koraba, rikola, kopar, jagoda
Loši susjedi:bob, prokulica, cvjetača, vlasac, poriluk, grah, grašak, kupus, kelj, brokula, rotkva, šparoga
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:2-3 mjesec, 10-11 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-7 mjesec
Klijavost:≥75%
Glavninu crvenog luka sadimo u rano proljeće, ali dio možemo posaditi u jesen (s bijelim lukom) koji će doći ranije i kojeg ćemo kasnije potrošiti kao mladi luk. Najbolji je kozjak (nema brige sa lučicama). Svaku lučicu koju odvojimo od busena možemo posaditi za novi luk iz kojeg se ponovno formira busen. Lučice se sade utisnute u zemlju, na razmak 10-20 cm. Da se izbjegne napad lukove muhe može se posaditi kasnije (u svibnju). Kada biljka naraste na oko 10 cm može se potkratiti za 3-4 cm kako bi se ojačao razvoj korijena. Bere se tokom srpnja. Luk vlasac = Allium schoenoprasum
Dubina sadnje:do 1 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:mrkva, tikvica, krastavac, rajčica, pastrnjak, cikla, salata, krumpir, radič, peršin, koraba, rikola, kopar, jagoda, malina, ružmarin
Loši susjedi:bob, prokulica, cvjetača, luk, vlasac, poriluk, grah, grašak, kupus, kelj, brokula, rotkva, šparoga
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-4 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:4-10 mjesec
Klijavost:≥75%
Ako želite divlji luk koji će se sam brinuti o sebi te izbjeći sadnju svake godine onda je najbolje posaditi vlasac.
Isto vrijedi i za medvjeđi luk, no on nema klasičan izgled luka i može se zamijeniti s otrovnim biljkama.
A možda ga nećete morati niti zasaditi, to je samonikla biljka i u našim krajevima. Prve godine rasta, kao i kod ostalih lukova, izraste lučica i dugi plavkastozeleni šiljasti listovi a druge godine se stvara šuplja stabljika na vrhu koje se pojavljuje tučak sa cvjetovima. Cvjetovi su kod vlasca lila ili blago ljubičaste boje, a cvatnja se odvija tokom svibnja i lipnja. Lukovica je mala (oko 10 mm) pa je najbolje istu ostaviti u zemlji (u svakom slučaju, poneku treba ostaviti da se razmnožava) a koristiti samo listove. Listove možemo brati tokom cijelog trajanja vegetacije, a učestalom berbom se potiče novo stvaranje listova i odgađa cvjetanje biljke pa možemo imati kontinuiranu i dugu berbu. Miriše na češnjak a okus bi trebao biti blag (sličan mladom luku), no može se naići i na primjerke s vrlo jakim okusom češnjaka. Može se jesti i kad procvjeta (uključujući pupoljke i cvjetove) no stabljike su tada čvrste i tvrde te gube aromu a okus postaje gorak. Mrkva
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 6 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:luk, poriluk, vlasac, blitva, rotkva, rotkvica, radič, rikola, grašak, rajčica
Loši susjedi:kopar, anis
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-7 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:6-11 mjesec
Klijavost:≥60%
Dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvije se slatko zadebljalo korijenje koje se čuva u zemlji do kasne jeseni. Nakon što prezimi utrapljena u pijesak, mrkvu za sjeme sadimo rano u proljeće kako bi formirala štitaste cvjetove. Cvatnja traje oko mjesec dana. Odličan susjed je luk. Paprika
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 50 cm
Razmak između redova:oko 60 cm
Dobri susjedi:koraba, dinja, salata, rotkva, kukuruz, šparoga, vlasac, matovilac
Loši susjedi:bob, grah, grašak
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Paprike se mogu jesti i kad nisu potpuno zrele, pa ako želimo sjeme, trebamo znati točne karakteristike pojedine sorte, npr. kakve je boje u punoj zrelosti. Najveći broj sorti prolazi kroz cijeli semafor od zelene preko žute do crvene, ali ima i žutih i žuto narančastih. Sjeme jednostavno uzmemo iz zrelih plodova i ostavimo nekoliko dana da se prosuši. Sorte paprike razmaknuti bar 30 m ako želimo sprječiti križanje.
Kultivare sitnih plodova zovemo feferoni.
Chili Thai Tabasco
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 50 cm
Razmak između redova:oko 60 cm
Dobri susjedi:koraba, dinja, salata, rotkvica, kukuruz, šparoga, vlasac, matovilac
Loši susjedi:bob, grah, grašak
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Sadi se kad su temperature zraka veće od 15° C (svibanj), na potpuno osunčano mjesto. Saditi u dubinu do 0.5 cm (1-2 sjemenke), na razmak od oko 50 cm. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. U sušnim razdobljima treba često zalijevati. Paprika Kajenska
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 50 cm
Razmak između redova:oko 60 cm
Dobri susjedi:koraba, dinja, salata, rotkva, kukuruz, šparoga, vlasac, matovilac
Loši susjedi:bob, grah, grašak
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-7 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:9-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Za sjetvu je najbolje razdoblje od ožujka do srpnja, dubina do 0.5 cm (1-2 sjemenke), razmak oko 50 cm. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Berba između rujna i kraja listopada. Peršin listaš
Dubina sadnje:do 0.5 cm
Razmak između biljaka:oko 10 cm
Razmak između redova:oko 50 cm
Dobri susjedi:krastavac, rajčica, cikla, šparoga, luk, vlasac, rotkva, jagoda
Loši susjedi:radič, salata
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4-6 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:5-11 mjesec
Klijavost:≥60%
Sadi se na dubinu 0.5 cm (2-5 sjemenki), razmak 5-6 cm. U dobrim uvjetima raste oko 40 cm u visinu. Kao i mrkva, vrlo teško klije i od sjetve do nicanja jako je važno održati vlažnost površinskog sloja tla. Zato se ponekad uzgaja iz presadnica. Za sjeme se uzgaja slično kao i mrkva. Otporan je na hladnoću pa može prezimiti i u vrtu iako ga je dobro pokriti slojem slame, a može se i trapiti kao i ostalo korjenasto povrće. Ako se sjeme ne pokupi na vrijeme može prezimiti u vrtu i zasijati se. Rajčica
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 80 cm
Razmak između redova:oko 120 cm
Dobri susjedi:mrkva, celer, peršin, rotkvica, repa, rotkva, cikla, salata, špinat, keleraba, kukuruz, luk, poriluk, vlasac, grah, radič, tikvica, dragoljub, šparoga, neven, bosiljak, boreč, kopriva
Loši susjedi:krumpir, patlidžan, paprika, orah, komorač, krastavac, grašak, kupus, kelj
Dobra pretkultura:špinat, rotkvica, zelena salata, mladi luk
Uobičajeno vrijeme sadnje:5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Sadi se na dubinu 0.5 - 1 cm u razmacima od 80 - 100 cm. Sjeme se vadi iz potpuno zrelih i zdravih plodova zajedno sa sluzavim sokom i ostavi nekoliko dana da fermentira (mokro čišćenje). Najčešća bolest rajčice je plamenjača i ona se prenosi sjemenom kao i neke druge poput koncentrične pjegavosti. Gljivice mogu biti na površini ili unutar sjemenke. Namakanjem u vodu zagrijanu na 50 °C kroz 20 min. može se suzbiti plamenjača sa sjemenki iako neće zaštititi mlade biljke od naknadne zaraze iz tla. Biljke možemo preventivno tretirati čajem od preslice.
Vrlo otporne vrste, pa i na plamenjaču, koje se mogu brati sve do kasne jeseni (do prvog mraza): mali crveni jabučar, velika crvena koktel rajčica, tamna koktel rajčica, sitna koktel rajčica, Litchi rajčica (Solanum sisymbriifolium).
U prirodi, rajčica je grmolika biljka, grane se šire vodoravno na sve strane te ukorjenjuju pri dodiru s tlom. Tako se može i uzgajati u krajevima bez puno vlage koja pogoduje širenju gljivičnih bolesti, poput plamenjače. U protivnom, treba osigurati potpornje (npr. drvene kolce) na koje ćemo vezati rajčicu tokom rasta. Rajčica Litchi = Solanum sisymbriifolium
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 1 m
Razmak između redova:oko 1 m
Dobri susjedi:mrkva, celer, peršin, rotkvica, repa, rotkva, cikla, salata, špinat, keleraba, kukuruz, luk, poriluk, vlasac, grah, radič, tikvica, dragoljub, šparoga, neven, bosiljak, boreč, kopriva
Loši susjedi:krumpir, patlidžan, paprika, orah, komorač, krastavac, grašak, kupus, kelj
Dobra pretkultura:špinat, rotkvica, zelena salata, mladi luk
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Autohtona na tropskim i toplim područjima Južne Amerike no raste kao višegodišnja biljka i sjevernije (npr. u Kaliforniji i Meksiku). Raste do oko 1.5 m u visinu i širinu. Biljka je dosta bodljikava pa se obično stavlja na rubove sadnog mjesta kao zaštita ostalog povrća. Vrlo je otporna vrsta (na većinu bolesti i štetnika, iako ju mogu napasti zlatice) i može preživjeti temperature do -4° C pa bi, po trendovima, mogla uskoro rasti kao višegodišnja biljka i ponegdje u našim kontinentalnim krajevima. Najbolje raste potpuno osunčana ali može tolerirati i slabiju sjenu. U nekim zemljama smatra se i invazivnom vrstom. Po okusu je između višnje i obične rajčice. Plod se može držati u zamrzivaču oko godinu dana ali time mu se mijenja tekstura pa je to inače preporučljivo samo za kasniju izradu umaka i sl., iako će i takav kao salata možda biti bolji od rajčica koje se uobičajeno mogu naći u trgovinama. Rajčica Moneymaker = Solanum lycopersicum "Moneymaker"
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 70 cm
Razmak između redova:oko 1 m
Dobri susjedi:mrkva, celer, peršin, rotkvica, repa, rotkva, cikla, salata, špinat, keleraba, kukuruz, luk, poriluk, vlasac, grah, radič, tikvica, dragoljub, šparoga, neven, bosiljak, boreč, kopriva
Loši susjedi:krumpir, patlidžan, paprika, orah, komorač, krastavac, grašak, kupus, kelj
Dobra pretkultura:špinat, rotkvica, zelena salata, mladi luk
Uobičajeno vrijeme sadnje:2-5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-10 mjesec
Klijavost:≈100%
Sadi se od veljače do svibnja na dubinu 0.5 - 1 cm, razmak oko 70 cm, a presađuje od svibnja do lipnja. Na istu površinu smije doći tek nakon 2 do 3 godine. Salata
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 50 cm
Dobri susjedi:rotkvica, luk, vlasac, mrkva, krastavac, poriluk, radič, rajčica, šparoga, cikla, grah, grašak, kopar, špinat, cvjetača, koraba, kelj, kupus, blitva, kukuruz, rotkva, rikola, paprika, pastrnjak, repa, komorač, jagoda
Loši susjedi:celer, peršin
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-9 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:5-7 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Sijemo obično u hladnije doba godine - na proljeće samo ljetne vrste salata, a krajem ljeta zimske vrste. Lisnate, poput Hrastovog lista, obično se siju 0.5 - 1 cm u dubinu, razmak oko 30 cm. Može se sijati u vlastite gredice, no preporučljivo je sijati na rubove postojećih gredica mahunarki, kupusnjača, mrkve, luka i sl. Ukoliko se na jesen sadi luk ili češnjak, idealna kombinacija je posaditi salatu na rubove tih gredica. Iduće godine se tako može dio salate i ostaviti da ode u sjeme, a da ne smeta svojim većim rastom češnjaku na toj gredici. Salata Hrastov list
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 30 cm
Razmak između redova:oko 50 cm
Dobri susjedi:rotkvica, mrkva, krastavac, poriluk, luk, vlasac, radič, rajčica, šparoga, cikla, grah, grašak, kopar, špinat, cvjetača, koraba, kelj, kupus, blitva, kukuruz, rotkva, rikola, paprika, pastrnjak, repa, komorač, jagoda
Loši susjedi:celer, peršin
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-9 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:5-7 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Može se sijati tokom cijele sezone, nije osjetljiva na vremenske promjene. Sadi se na dubinu 0.5 - 1 cm, razmak oko 30 cm. Prilikom berbe samo se odrežu listovi, a na istom mjestu će brzo izrasti novi. Salata Matovilac
Dubina sadnje:0.5 - 1 cm
Razmak između biljaka:oko 10 cm
Razmak između redova:oko 30 cm
Dobri susjedi:bob, grah, kupus, rajčica, paprika, krastavac, komorač, rotkvica, kukuruz
Loši susjedi:
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4 mjesec, 8-9 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:1-3 mjesec, 10-12 mjesec
Klijavost:95% - 100%
Sije se na jesen, a na proljeće se pusti da procvate. Sjeme brzo ispada i rasijava se pa se bere dok nije potpuno zrelo, zamota u plahtu ili vrećicu i ostavi na sjenovitom i prozračnom mjestu pod krovom da dozori do kraja i osuši se. Šparoga
Dubina sadnje:do 1 cm
Razmak između biljaka:oko 40 cm
Razmak između redova:oko 120 cm
Dobri susjedi:rajčica, peršin, krastavac, salata, grah, bob, koraba, paprika
Loši susjedi:luk
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:4 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:4-7 mjesec
Klijavost:90% - 95%
Sadi se u rano proljeće. Najbolje ih je ne brati prvih par sezona (2-3 godine) kako bi se kasnije mogle održivo brati. Prilikom berbe, biljka se odreže u razini tla a sa berbom se prestaje kada se promjer smanji na promjer olovke. Bere se kada je debljina stabljike od 1.3-1.9 cm a visina od 20-25 cm, prije nego što odrveni, tj. prije nego se koplje otvori i dobije lišće. Špinat Matador
Dubina sadnje:do 1 cm
Razmak između biljaka:oko 10 cm
Razmak između redova:oko 45 cm
Dobri susjedi:rajčica, grah, bob, brokula, cvjetača, celer, krumpir, rukola, jagoda, pastrnjak, koraba, rotkva, rotkvica, kupus, repa
Loši susjedi:cikla, blitva
Dobra pretkultura:
Uobičajeno vrijeme sadnje:3-4 mjesec, 8-10 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:1-4 mjesec, 10-12 mjesec
Klijavost:66% - 98% (ovisno o temperaturi, najbolje oko 10° C)
Prikladan i za proljetnu i jesensku sjetvu. Više voli jesensku sjetvu, od 9. mjeseca na dalje, ovisno o lokaciji, preferira hladnije vrijeme za optimalan rast. Bere se kada ima najmanje 5 do 8 sasvim razvijenih listova (1.5 mjeseci nakon pojave mladih izdanaka jesenske sjetve, ako je posađen u kasnu jesen, sredinom svibnja), tako da se režu vanjski listovi ili se režu cijele rozete. Nakon branja biljka se čuva u hladnjaku 7 dana, a zatim gubi korisna svojstva i okus. Najbolja opcija za čuvanje špinata je suho smrzavanje. Berba se vrši po suhom vremenu, tako da na lišću nema vlage, špinat se ne pere prije zamrzavanja i skladištenja. Tikvica
Dubina sadnje:do 2 cm
Razmak između biljaka:oko 80 cm
Razmak između redova:oko 100 cm
Dobri susjedi:grah, bob, kukuruz, rotkvica, rajčica, dragoljub, luk, salata, rotkva, endivija, cikla, kadifa, mažuran
Loši susjedi:bundeva, krastavac, krumpir, mrkva, repa, tikva, rotkvica
Dobra pretkultura:paprika, rajčica, krumpir, leguminoze, trave
Uobičajeno vrijeme sadnje:5 mjesec
Uobičajeno vrijeme berbe:7-9 mjesec
Klijavost:80% - 100%
Sadi se kad prođe opasnost od mraza. Najviše im odgovara humusno i osunčano tlo. Tikvice imaju malo kalorija no puno nutrijenata, a većina korisnih tvari nalazi se u kori pa ju nije poželjno guliti.