amenoum.org blog 0 https://doi.org/10.5281/zenodo.5718446 /authors/Amenoum.html#credits

B . L O G

[ 2022.04.24 ] Ratovi sistema: Iz šupljeg u prazno
MESSAGE 0031: BEGIN
Log author: by Amenoum
Log date: 2022.04.24
Polarizirani čovjek je konstantno u ratu. Ako se ne bori sa drugima bićima, bori se sa stvarima, a u nedostatku materijala, bori se i sam sa sobom. Često ti ratovi ne rješavaju ništa za prosječnog čovjeka, samo stvaraju kratkoročnu iluziju promjene. I to na gore, jer čovjek se u svim tim ratovima dugoročno najviše bori protiv sebe. Jedni od, za prosječnog čovjeka, besmislenih ratova, su i ratovi sistema u kojima je uloga prosječnog čovjeka da guta nečiju propagandu, bori se po agendi jednog sistema protiv drugog a onda u toj borbi često i umire. No što ako ne umre? E tek onda je najebo. Usporedba kapitalizma i kapitalizma, iz perspektive dubioznih kolektiva Usporedimo jednu Njemačku, ili Europsku Ameriku sa Kinom. Na papiru, uspoređujemo veliku demokraciju sa velikim komunizmom, no u suštini uspoređujemo demokratski kapitalizam sa komunističkim kapitalizmom. Mnogi će tu pronaći velike razlike, trubiti o slobodi govora i cenzuri, no rijetko tko će se dotaći onog najbitnijeg - kvalitete života prosječnog čovjeka u ovom i onom sistemu, čovjeka kojem sloboda govora i cenzura ne znače gotovo ništa u svakodnevnom životu. Njemačka možda ima veći BDP po glavi stanovnika, no Nijemcu za život više novaca i treba. BDP je nešto čime se prosječnom čovjeku mažu oči, jer ono što je zapravo najbitnije za istog u polariziranom sistemu je razlika između bogatog i siromašnog budući da je vjerojatost da će prosječan čovjek pripadati bogatijem sloju društva zanemariva a postaje i sve manja.
U nekim bajkama postoji i srednji sloj, no on biva sve tanji i sve se više pretvara iz kontinuiranog prijelaza u crtu razgraničenja dva diskretna sloja.
I u Njemačkoj i u Kini postoji centralizacija moći i bogatstva, no ključna razlika je u proletarijatu. U Njemačkoj oko 16% ljudi živi ispod granice siromaštva, u Kini oko 0.7%. Kao što je vidljivo na slici \fig2022042801, u demokratskom kapitalizmu, taj broj se povećava, dok se u komunističkom taj broj smanjuje.
Fig. \fig2022042801: Postotak populacije ispod granice siromaštva u Njemačkoj, Rusiji i Kini u zadnjih 20 godina Dakle, u jednom sistemu se razlika između bogatih i siromašnih povećava a u drugom smanjuje. Jasno je onda, da bi za prosječnog čovjeka komunizam trebao biti bolji, odnosno, u njemu će kvalitetnije živjeti. Ratovi sistema: Iz šupljeg u prazno updated.
Bogaćenje bogatih i siromašenje ostalih će u demokratskom kapitalizmu postajati sve izraženije jer će destabilizacije ekonomije (odnosno rasta iste) postajati sve ćešće. Pandemija COVID-a pokazala je jasno da se u takvim prilikama najbogatiji bogate a ostali osiromašuju. A u demokratskom kapitalizmu - što je više novca u rukama bogatijih više je i moći pa je jasno da se stvari neće mijenjati u vašu korist. I jedan i drugi sistem je pak po dosadašnjem ponašanju dugoročno neodrživ i zbog neodržive eksploatacije resursa bi se realno cijelo čovječanstvo u globalu trebalo siromašiti eksponencijalno rastućom brzinom. No u zapadnom sistemu se teret prebacuje na siromašne a u oba se još uvijek i zadužuje (dok ide ide) pa se i siromašenje ublažava subvencijama, nedostatak kvalitete se zamagljuje kvantitetom s ljepšim pakiranjem i sl. ne bi li se sakrilo realno stanje stvari (pa tako npr. u SAD-u stopa siromaštva u postocima relativno stagnira iako se kvaliteta života prosjeka smanjuje - ako moraš raditi dva ili više poslova da bi jeo plastiku i to dok stanuješ u automobilu, možda statistički nećeš biti dio siromašnih jer imaš novca za tu plastiku ali, realno, izgubio si puno toga i siromašniji jesi). Stvari ne idu na bolje, samo se statistika pegla radi prodaje priče. Pitanje je možda tek da li je istočni već donekle platio cijenu zaduživanja zapada i da li će zapad plaćati relativno nedavno započeto jače zaduživanje istoka. Kako god, dug je velik i još uvijek raste, a za većinu onih u demokratskom kapitalizmu budućnost sigurno nije svijetla. Ne valja se zavaravati ni obećanjima revolucionarnih zelenih tehnologija koje će nam svima omogućiti lagodan i održiv život. I one su produkt demokratskog kapitalizma u kojem obećanje zlata vrijedi, naravno samo onom tko obećaje, ne bi li se još malo zavaravao. Nijedna revolucionarna tehnologija nije produkt kapitalizma nego bića kojeg je kapitalizam iskoristio. Bića s takvim potencijalom s povećanjem populacije postaje sve manje (ili je bar manje vjerojatno da će doći do izražaja), a među njima sve je manje onih koji još uvijek vjeruju kapitalizmu.
Zapitajte se onda, kada vas jedan sistem pošalje u rat ne bi li osigurao svoju egzistenciju, za čega ratujete i ginete? Mislite li da Amerikanci slanjem oružja Ukrajini spašavaju Ukrajinu i Ukrajinske živote? Ne, oni spašavaju pro-američki sistem demokratskog kapitalizma i za to žrtvuju Ukrajinske živote - u prijevodu, spašava se bogaćenje bogatih i siromašenje siromašnih. Prosječni Ukrajinac tako gine ne bi li u budućnosti bio siromašniji nego što danas jest dok u isto vrijeme slavi predsjednika koji podilazi interesima bogataša (onaj koji ga sponzorira je također povećao bogatsvo tokom pandemije, iako ima problema sa zadržavanjem tog bogatstva - vjerojatno jer je i manufaktura dezinformacija, koja je u punom pogonu u ovim trenucima, poskupjela, što se često jasno i vidi u medijima koje kontrolira i onim koje koristi za propagaciju anti-ruske retorike). Lokalno ratovanje - karaoke uz mogućnost proljeva U našoj zemlji samoopredjeljenih paćenika, božjih gospodara i vražjih sluga, situacija je šarena, miješaju se tendencije prema komunizmu i demokraciji, no put u EU je očito put prema demokratskom kapitalizmu, samo uz sporadično zavaravanje kojekakvim subvencijama.
Fig. \fig2022042802: Piramida robova božanstvu kiča No razlika između bogatih i siromašnih ne povećava se samo na individualnoj razini, to vrijedi i za čitave regije. Ako prevlada demokratski kapitalizam, tj. kad prestanu subvencije, Slavonija će se npr. još i više siromašiti dok u Zagrebu standard raste. Zapitajte se onda i vi Slavonci, kada vas američki NATO ili Zagreb (kojem demokratski kapitalizam očito više paše a vas kupuje obećanjima) pošalje u rat protiv drugog sistema - zar sam uistinu toliko suicidalan da želim ginuti za još veće siromaštvo? Oproštajna zabava, s kajmakom... uz aromu ćevapa Ne volim ratove, volim istinu. Ono što se servira u medijima o ratovima je vrlo pristrano izvještavanje uz mnoštvo iskrivljenih činjenica. Rus u ratu nije značajno drugačiji od Amerikanca u ratu, postoji određena razlika u tome tko više laže, no najbitnija razlika je u onom prije i poslije rata. Razlika je u količini nejednake jednakosti. No, iz pozicije neutralnog čovjeka koji ne želi služiti ni jednom ni drugom sistemu, razlike nema. Da li će se plavi lonac nazivati šupljim ili crveni praznim totalno me boli kurac. Neću da jedem iz praznog lonca.
MESSAGE 0031: END